Anksioznost je pojam koji je sve češće zastupljen u medijima. To nije iznenađujuće ako uzmemo u obzir da je ovaj problem sve rasprostranjeniji u svjetskoj populaciji. Savremeni način života koji podrazumijeva visoke standarde u ličnom i poslovnom pogledu dovodi do mnoštva obaveza i manjka vremena. Ukoliko tome dodamo društvene norme vezane za porodičan život dobijamo savršenu podlogu za nastanak anksioznosti.
Na samom početku je važno napomenuti da, iako može biti prolaznog karaktera, ovaj problem ne treba olako shvatiti, pa je razumijevanje od ključnog značaja za uspješno rešavanje.
Šta je anksioznost?
Prema definiciji, anksioznost predstavlja stanje neodređenog straha, koji može biti vezan za konkretan događaj ili biti potpuno iracionalan. Javlja se kod velikog broja ljudi u različitim životnima fazama, a podložnije su žene. Procjenjuje se da oko 30 % ljudi iskusi neki od oblika anksioznosti tokom života.
Razvitku ovog poremećaja naročito su sklone osobe u periodu adolescencije. Ovo nimalo ne začuđuje kada u obzir uzmemo velike promjene koje sa sobom nosi ovo životno doba. Kada tome dodamo preuzimanje odgovornosti, sasvim je razumljivo povezivanje pojma anksioznosti sa adolescencijom.
Važno je naglasiti da su određene životne situacije praćene anksioznim obrascima ponašanja i da je to sasvim normalno. Ovo je karakteristično za velike promjene koje sa sobom nosi promjena posla, preseljenje, sklapanje braka ili formiranje porodice.
Međutim, iako se o njemu dosta priča, izgleda da sam pojam nije dovoljno razjašnjen. Na pojmove kao što su strah, briga, anksioznost, pa čak i depresija nailazimo često u svakodnevnom govoru. Mnogi od nas ih upotrebljavaju u pogrešnom značenju.
Kako bismo što bolje objasnili međusobne sličnosti ali i razlike, predstavićemo ove pojmove u kratkim crtama.
Razlikovanje straha, brige i stresa od anksioznosti
Strah je normalna emocija i vezuje se za prisustvo stvarne i neposredne prijetnje. Za razliku od normalnog straha, anksiozni poremećaj se najčešće ne javlja u situacijama kada je to očekivano – dakle, konkretna prijetnja ne postoji. U stanju anksioznosti, strah nije vezan za konkretne događaje, već za one koji bi mogli da se dese u budućnosti i plod su mašte. Zato se anksioznost često definiše kao “lebdeći” i neodređen strah.
Anksiozna osoba ima strah od neizvijesnosti, koji se opsesivnom brigom, zamišljanjem i planiranjem budućih događaja “stavlja pod kontrolu”. Ovo razvijanje filmova u glavi ne dovodi do rešavanja problema, već vodi u začarani krug zamaranja i jačanja opsesivnih misli. Karakteristično je da se nerijetko kod velikog broja osoba koje pate od anksioznosti javlja i strah od bolesti.
Briga je isto tako normalna emocija koja se normalno javlja kada razmišljamo o situaciji sa neizvijesnim ishodom. Rezultat normalne zabrinutosti je preuzimanje akcije i rešavanje problema. Konstantna i intenzivna svakodnevna zabrinutost koja dugo traje može da dovede do anksioznosti. Ona se manifestuje kroz raznolike nametnute misli kojima se osoba jako teško odupire. U odupiranju konstantnoj zabrinutosti jako je bitan stav prema samoj brizi. Ukoliko osoba vjeruje da joj takav obrazac razmišljanja pomaže u svakodnevnom funkcionisanju, nije jednostavno da ga promijeni.
Stres je fiziološka reakcija organizma koja nastaje pod uticajem stresora (okidača) iz spoljašnje sredine. Razlika između stresa i anksioznosti leži u činjenici da se anksioznost javlja i bez realnog okidača iz spoljašnje sredine i traje duže. Kod anksioznih osoba, stres često izazivaju nametnute misli o nekom potencijalnom ishodu događaja.
Tjelesni simptomi stresa i simptomi anksioznosti se gotovo i ne razlikuju – oba stanja manifestuju se povećanim nivoom kortizola u krvi i većom budnošću organizma. Ovo dovodi do pojačanog znojenja, tahikardije, nervoze i napetosti, otežane koncentracije, ubrzanog i plitkog disanja. Osnovna razlika leži u reakciji osobe na stanje organizma. Osoba koja je pod stresom se suočava, odnosno u stanju je borbe, dok se anksiozna osoba osjeća bespomoćno i potpuno je preplavljena osjećajem bezizlaza i tjeskobe.
Sada, kada smo definisali šta sve nije anksioznost, vrijeme je da se posvetimo onome što zapravo jeste kako bismo je uspješno dijagnostikovali i liječili.
Kako prepoznati anksioznost?
Anksioznost je sazdana od brige i stresa. Pitate se gdje je granica između normalnog i patološkog stanja? Osnovna nit koja odlikuje anksioznost jeste zaokupljenost osobe događajima na relaciji prošlost-budućnost. Osoba je opsjednuta prošlošću-dakle, događajima koji se ne mogu izmijeniti, dok je misli o budućnosti neprekidno zamaraju.
Anksiozan um želi da stavi pod kontrolu sve moguće ishode događaja, kako se ne bi desilo nešto nepredvidivo. Sve što je nepredvidivo izaziva još veći strah i osjećaj slabe kontrole. Misli o budućnosti su po pravilu pesimističke, a procjena realnosti iskrivljena i negativna.
Kod anksioznosti postoji opsesivna komponenta. Osobe se trude da kontrolišu neizvjesnost opsesivnim planiranjem budućih događaja, do najsitnijeg detalja (npr. anksiozna osoba puno puta provjerava da li je isključila električne uređaje prije napuštanja kuće). Zbog svih ovih razmišljanja, osoba je konstantno iscrpljena, neispavana i bez energije. Često se zbog preokupiranosti upornim mislima, anksiozne osobe osjećaju paralisano i kao da im se “ruši cijeli svijet”.
Kada je u pitanju ponašanje, dominantna reakcija je izbjegavanje. Zbog straha od budućih događaja, osoba izbjegava sve ono što potencijalno može da je ugrozi. Time se vraća u začarani krug opsesivnih misli, pokušaja kontrole i psihofizičke iscrpljenosti.
Uzroci i simptomi
U nastanku anksioznosti ulogu imaju genetski faktor, kao i faktor sredine. Usled učenja po modelu, djeca koja imaju anksioznog roditelja sklonija su razvijanju ovog problema. Smatra se da se prvi simptomi mogu razviti u ranom djetinjstvu, iako se obično ne manifestuju prije puberteta. Djeca koja ispoljavaju izraženu stidljivost i veliki strah od razdvajanja od roditelja i polaska u školu mogu kasnije razviti anksioznost. Naročito su podložna djeca koja su doživela neku vrstu traume u detinjstvu.
Kada je u pitanju tip ličnosti, posebno su podložne osobe koje su osjetljive i sklone perfekcionizmu. Perfekcionistički nastrojene osobe imaju visoke standarde prema sebi – svom uspjehu, izgledu i ponašanju. Ti zahtjevi su često nerealni i njihovo neostvarivanje vodi do nezadovoljstva. Osjećaj da “uvijek može bolje” vodi u kontinuiranu frustraciju. Još jedna odlika anksiozne crte ličnosti je i niska tolerancija na frustraciju. Ovaj samokritičan obrazac ponašanja temelji se na strahu od neuspjeha i strahu od negativnih emocija.
Isto tako, određena stanja i bolesti mogu biti uzroci anksioznosti. Tako osobe koje pate od migrena, dijabetesa, predmenstrualnog sindroma i sindroma hroničnog umora, imaju veće šanse da razviju anksioznost.
Kada je riječ o simptomima, anksioznost se manifestuje kroz čitav niz simptoma, koji se razlikuju po intenzitetu u zavisnosti od tipa anksioznosti. Od psihičnih simptoma prisutni su nervoza i napetost, strah, briga, opsesivne misli, nesanica i poremećen ritam spavanja, razdražljivost i problemi sa koncentracijom. Tjelesni simptomi karakteristični za ovo stanje su: znojenje, drhtavica, tahikardija, ubrzano disanje i kratak dah, povremena glavobolja i vrtoglavica, vlažni dlanovi, napetost i bolovi u mišićima (posebno u ramenom dijelu).
Vrste anksioznosti
U zavisnosti od objekta straha, tipa i intenziteta, anksioznost se može podijeliti na sledece poremećaje:
- Fobije – Ekstreman i neosnovan strah vezan za neki objekat, događaj ili aktivnost. Veliki broj ljudi ima fobije od visine, zatvorenog prostora, vode, krvi, određenih životinja… Ovdje smo naveli samo neke, iako je spisak fobija zaista dug.
- Generalizovani anksiozni poremećaj – Hronična i intenzivna anksioznost koja prati uobičajene svakodnevne aktivnosti. Osobe koje pate od ovog poremećaja imaju velike poteškoće u dnevnom funkcionisanju.
- Opsesivno – kompulsivni poremećaj – Vrsta neuroze koja se odlikuje iracionalnim i prisilnim mislima koje uslovljavaju prisilne radnje (prelazak ulice, preskakanje šahte, izgovaranje određenih riječi i sl). Ukoliko proba da im se odupre, nastaju strah, krivica i kajanje.
- Panični poremećaj – Odlikuje se doživljavanjem napada panike u neočekivanim trenucima. Napadi panike se manifestuju drhtavicom, gubitkom daha, ubrzanim disanjem, gušenjem, vrtoglavicom i nesvjesticom. Od psihičkih simptoma prisutni su osjećaj potpunog gubitka kontrole i intenzivnog straha od ludila ili smrti.
- Socijalna anksioznost – Iracionalan strah od posmatranja, procjenjivanja i osude drugih ljudi u društvenim situacijama. Osobe koje pate od socijalne anksioznosti doživljavaju simptome koji su jači od uobičajene treme ili nervoze. Odnose se i na direktan kontakt licem u lice, ali i posrednu komunikaciju preko mejla ili telefona.
- Agorafobija – Skup strahova koji se vezuju za otvoren prostor i mnoštvo ljudi. Osnovu straha čini pretpostavka da će se osoba naći na mestu gdje pomoć neće biti lako dostupna ukoliko joj pozli. Najčešće se vezuje za velike trgove i ulice, javni prevoz, ali i druge javne prostore poput bioskopa, pozorišta itd. Manifestuje se izbjegavanjem izlaska iz kuće. Smatra se da oko 60 % svih fobija čini agorafobija.
Treba napomenuti da se mnogi od navedenih anksioznih poremećaja međusobno prepliću ili stoje u uzročno-posljedičnom odnosu.
Kako pobijediti anksioznost?
Anksioznost se razlikuje po tipu i intenzitetu. Važno je znati da se izlaz iz anksioznosti može pronaći samostalno ili uz stručnu pomoć psihoterapeuta. Da bi se u potpunosti savladala, potrebna je promjena obrazaca razmišljanja i ponašanja.
Psihoterapija
Kao i kod svih psihičkih problema, rad sa psihoterapeutom je prva linije odbrane. Važno je raditi na jačanju samopouzdanja i prihvatanju sebe, ali i životnih neizvjesnosti. Ključno je napuštanje samokritičnih i kontrolišućih obrazaca razmišljanja. U terapiji anksioznosti najčešće se koriste kognitivno-bihejvioralna terapija i psihoanaliza.
Hipnoza
Hipnoterapija zauzima vodecu poziciju kada je u pitanju brzina uspostavljanja kontrole nad ovim poremećajem. Smatra se da se prvi rezultati postižu nakon samo 6 seansi. Hipnoza pomaže u navikavanju uma na stanje relaksiranosti i mira. Ovaj postupak zasniva se na prodiranju u nesvjesne djelove uma. Time se povećavaju koncentacija i energija, a može pomoći u ublažavanju nesanice. Naročito je djelotvorna kod oblika anksioznosti koji se manifestuju čestim napadima panike.
Vježbe disanja i koncentrisanje na sadašnjost
Jedna od karakteristika napada panike je plitko, površno i ubrzano disanje, pri kome osoba često zaboravlja da izdahne. Duboko disanje, kao i lakše fizičke vježbe pozitivno utiču na opuštanje mišića i poboljšanje kvaliteta sna. Osim toga, jačaju koncentrisanost na sadašnji trenutak, koja je od ključne važnosti za uspješno savladavanje anksioznosti. Metode koncentrisanja na sadašnji trenutak nazivaju se tehnike uzemljenja.
Suočavanje sa strahom
Iako podmukli i dugotrajni, strahovi se mogu uspješno prevazići. Za to postoje brojne tehnike. Osnova leži u priznanju da strah postoji i otkrivanju šta je u korijenu tog straha. Suština terapije je u kontrolisanom izlaganju situacijama koje izazivaju strah, sve dok on u potpunosti nestane.
Boravak u prirodi
Boravak u prirodi podstiče dobro raspoloženje i povećava koncentraciju i osjećaj smirenosti. Ono što je ključno za anksioznost jeste da šetnja prirodom stimuliše čula i time pojačava prisutnost u sadašnjem trenutku.
Ishrana i suplementacija
Istraživanja pokazuju da određene namirnice mogu smanjiti anksioznost. Isto tako, dokazano je da kofein, šećer, alkohol i zasićene masti povećavaju anksioznost, pa ih treba izbegavati.
Blagotvorno dejstvo na organizam ima hrana bogata vlaknima, vitaminom B, D, E, selenom, kalijumom, cinkom i omega 3 masnim kiselinama. Zato se potrudite da u svoj jelovnik uvrstite što više ribe, jogurta, kefira, voća, badema, spanaća, brazilskog oraha i sjemena bundeve.
Međutim, ukoliko smatrate da ne unosite dovoljno nutrijenata iz hrane, uvijek možete u svoju ishranu dodati suplemente na bazi ovih vitamina i minerala.
Proizvodi koji mogu biti od koristi – naša preporuka
Kako bismo Vam pomogli da olakšate simptome stresa, napetosti i anksioznosti, sastavili smo listu prirodnih proizvoda koji u tome mogu pomoći. Ipak, imajte na umu da oni nisu zamjena za kontinuiran rad na prevazilaženju problema.
RELAX ERBE
Relax Erbe je potpuno prirodan dodatak ishrani, koji dovodi do osjećaja umirenja bez efekta pospanosti. Sadrži ekstrakt matičnjaka, magnolije, hmelja i lavande. Uz to, sadrži magnezijum (važan za relaksaciju mišića i centralnog nervnog sistema) i L-teanina (poboljšava raspoloženje i ritam spavanja, smanjuje nesanicu i simptome PMS-a). Pogodan je za vegane i vegetarijance, jer ne sadrži sastojke životinjskog porijekla. Ne dovodi do stvaranja zavisnosti, pa se može konzumirati u dužem vremenskom intervalu.
Kapi valerijane
Kapi valerijane predstavljaju prirodan preparat za umirenje i opuštanje. Preporučuju se kod nesanice, razdražljivosti, stresa i poremećaja pažnje. Osim ovih umirujućih dejstava, korijen valerijane ima pozitivan uticaj na grčeve u stomaku, crijevne kolike, dismenoreju, kao i reumatska stanja. Valerijana vremenom razvija ljekovite efekte u organizmu, pa se preporučuje kontinuirano korišćenje u dužem vremenskom intervalu.
Tensilen
Tensilen je preparat na bazi S-adenozil L-metionin-a, aminokiseline koja se nalazi u ljudskom tijelu i učestvuje u sintezi serotonina. Nivo ove aminokiseline se smanjuje u stanjima stresa, iscrpljenosti i lošeg raspoloženja. Tensilen je savršen preparat za vraćanje izgubljenog psihičkog balansa i uspostavljenje lijepog raspoloženja, zato što je potpuno prirodan i ne izaziva zavisnost.
Melatonin
Melatonin je preparat koji pospješuje vraćanje normalnog ritma sna, kod akutne i hronične nesanice i jet-lag-a. Melatonin je takozvani hormon spavanja, koji hipofiza luči tokom noći. Istraživanja su pokazala da ovaj hormon ima antioksidativno dejstvo, pa doprinosi jačanju imuniteta i usporava proces starenja organizma. Osim što se preporučuje u terapiji nesanice, melatonin djeluje umirujuće, pa se može koristiti u stanjima stresa i anksioznosti.
Ovaj preparat se pije tačno pola sata pre spavanja. Tako utiče na brže uspavljivanje i reguliše ritam budnosti i sna. Pogodan je i za stanja izazvana apstinencijalnom krizom, kod odvikavanja od cigareta, alkohola i ljekova. Ne sadrži materije životinjskog porijekla, pa je bezbjedan za vegane i vegetarijance.
Kapi za umirenje
Kapi za umirenje sadrže ekstrakt lavande, valerijane, hmelja i matičnjaka. Koriste se kod stanja izazvanih stresom, napetošću i anksioznošću. Kapi su biljnog porijekla i ne izazivaju zavisnost.
Odlične vijesti za kraj
Ukoliko ste u ovom tekstu prepoznali sebe ili sebi bliske osobe, nemojte se plašiti. Važno je da znate da se anksioznost može uspješno kontrolisati i liječiti. Znajte da je život u savremenom društvu nepredvidiv i da mnoge stvari ne zavise od nas. Nad njima ne možemo imati nikakvu kontrolu. Ono što možemo jeste da se posvetimo životu u sadašnjem trenutku.Sve preparate za olakšanje simptoma anksioznosti i suplemente koji Vam mogu biti od koristi, možete pronaći na platformi apotekamo.me. Čekaju Vas non-stop niske cijene, kao i besplatna dostava, bez obzira na iznos i težinu proizvoda. Apotekamo misli na Vas i pomaže u unapređenju Vašeg zdravlja.
